Arhitektura, kao i svaka druga disciplina, se stalno mijenja usljed tehnološke evolucije koja mijenja način na koji radimo, razmišljamo i stvaramo. Digitalizacija u polju arhitekture postepeno napreduje putem koji uključuje usvajanje nove metodologije poznate kao Building Information Modeling (BIM), tj. Virtualna izgradnja zgrada kroz 3D model prije nego što projekt postane stvarnost u fizičkom svijetu a čiji je cilj predviđanje bilo kakvog potencijalnog problema koji može nastati tokom izgradnje.
Posljednjih godina zabilježeno je i povećanje upotrebe društvenih medija u usporedbi sa arhitektonskim firmama koje objavljuju svoje kreativne rezultate, koji se uglavnom sastoje od dijagrama, planova i vizuelnih prikaza za tekuće projekte.Arhitektura se temelji na nekoliko vrlo složenih procesa koji nisu očigledni kada se gledaju putem virtualnih slika. Ovo područje zabrinjava mnoge stručnjake u sektoru koji se brinu da klijent koji gleda projekat na ekranu možda neće u potpunosti cijeniti opseg ovog dugog i skupog procesa i smatrati ga jednostavnijim i jasnijim nego što zaista jeste.
U istraživanju koje je sprovelo Vrhovno vijeće udruženja arhitekata Španije (CSCAE) u maju 2016. godine, 3.000 stručnjaka iz sektora otkrilo je da niti oni sami ne koriste BIM tehnologiju niti sarađuju s drugim kolegama koji su je koristili.
Jedno od područja rasprave je percepcije i vizije profesionalaca u vezi s ovom tehnologijom i njenim sistemima. Dok 51% to vidi kao priliku za poboljšanje upravljanja projektima, 11% ga vidi kao stvarnu prijetnju kao nešto što bi potencijalno moglo ograničiti kreativnost. A tu je i ostalih 38% koji nisu u potpunosti uvjereni ili dijele mišljenja obje grupe.
Istraživanje je pokazalo da je znanje o BIM -u daleko opsežnije nego što je bilo očekivano. Od vitalnog je značaja shvatiti da će upotreba tehnologije u arhitekturi omogućiti poboljšanja u smislu boljeg prilagođavanja zgrada i prostora njihovoj okolini u odnosu na one izgrađene do sada. Tehnologija omogućava regulisanje unutarnje temperature i vlažnosti tako da su uvijek optimalni.
Ogroman napredak promijenio je način rada arhitekata, s tim da su procesi projektovanja sada automatizovani, reagujući na nove metode organizacije. Arhitekte, stoga, moraju pružiti odgovor u kontekstu visoko konkurentnog okruženja u kojem tehnološki alati igraju vitalnu ulogu u razvoja dobrog dizajna.
BIM je pokretač digitializacije arhitekture. Planiranje, projektovanje, izgradnja i upravljanje zgradama i infrastrukturnim sistemima postaje sve efikasnije s njegovom primjenom. Ali digitalizacija arhitekture obuhvata još više - industrija 4.0 i raspon od robotike do montažnih sistema otvara nove perspektive za cijeli lanac novih vrijednosti. Zahvaljujući digitalnoj proizvodnji, građevinski elementi po mjeri mogu se masovno proizvoditi, naime za cijeli građevinski proces, od nacrta, preko logistike gradilišta i izgradnje zgrade, pa do recikliranja. Ovo je više od ogromnog ekonomskog potencijala. Tu je i pouzdanost planiranja kako sa velikim tako i sa manjim projektima.
